Zagrebačka katedrala prvostolna crkva zagrebačka uznesenja blažene djevice marije
Vjerski život župe od početka do danas obilježen je štovanjem Blažene Djevice Marije. Njezin kip iz XVII. St. djelo je domaćeg baroknog kiparstva. Prema tom kipu (restauriranom 2006.) izdjelana je njegova replika (također 2006.), koja se nosi u procesiji na Veliku i Malu Gospu.
Katedrala Uznesenja blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava, poznatija kao Zagrebačka katedrala, je jedna od najznačajnijih i najvećih hrvatskih kulturno-istorijskih građevina.Zadnja rekonstrukcija je započeta 1880, a završena je 1906. godine.Katedrala se nalazi u Zagrebu i religija kojoj pripada je katolicizam.U zemljotresu koji je pogodio Republiku Hrvatsku, u martu 2020
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala, najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine. Zagrebačku biskupiju osnovao je kralj Ladislav 1094. godine i podredio je nadbiskupiji u Ostrogonu [2].
Zagrebačka katedrala. Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala, najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala, ↑b1 najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine. Prva je i najznačajnija gotička građevina Hrvatske. Najmonumentalija je gotička sakralna građevina jugoistočno od Alpa. Do potresa i rušenja tornjeva bila je visoka 105 metara
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava u Zagrebu najveća je i najmonumentalnija sakralna građevina u Hrvatskoj i jedan od najvrijednijih spomenika neogotičke hrvatske kulturne baštine. Tada je zagrebačka prvostolna crkva dobila svoj današnji oblik s dva vitka tornja, visokim krovištem, novim
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala, najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine. Zagrebačku biskupiju osnovao je kralj Ladislav 1094. godine i podredio je nadbiskupiji u Ostrogonu [2].
Slika 1. Zagrebačka katedrala (MJ) Zagrebačka katedrala, punim imenom Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava, najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine. Prva je i najznačajnija gotička građevina Hrvatske. Zagrebačku biskupiju osnovao je Ladislav I. (1040. – 1095.), mađarski kralj iz
Crkva Blažene Djevice Marije se spominje već 1342. u diobenoj listini između Ivana i Nikole, sina Arlandija Acha, zatim u dokumentu kojim Zagrebački kaptol obavještava hrvatsko-ugarskog kralja Ljudevita (1342-1382) o granicama grada Susedgrada, te 1367. u diobenoj listini između Nikole Toutha de Zamzed (od Susedgrada), sina Gurgureva, i
Zagrebačka katedrala Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava, ime je najveće hrvatske sakralne građevine većini poznate kao Zagrebačka katedrala. Izvana je duga 77 metara, a široka 48,20. Visina tornjeva iznosi 108 metara. Unutarnja površina iznosi 1617 m2 i može primiti više od 5000 ljudi.
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala,↑b1 najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.[1] Prva je i najznačajnija gotička građevina Hrvatske.[2] Najmonumentalija je gotička sakralna građevina jugoistočno od Alpa.[3] Do potresa i rušenja tornjeva bila je visoka 105
U potresu koji je jutros zatresao Zagreb oštećen je južni toranj zagrebačke katedrale, a u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Remetama, urušio se dio stropa svetišta. Teško je oštećena i Bazilika Srca Isusova u Palmotićevoj.